Iako većina evropskih zemalja bilježi smanjenje komercijalnog ograničavanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, Njemačka tokom 2026. godine ide u suprotnom smjeru. Prema podacima analitičke kompanije Montel, količina električne energije koja nije proizvedena iz ekonomskih razloga porasla je u odnosu na prethodnu godinu.
Stručnjaci navode da razlog nije manjak proizvodnih kapaciteta, već promjene na tržištu električne energije i novi propisi koji utiču na isplativost proizvodnje.
Obnovljivi izvori imaju sve veći udio u proizvodnji energije
Prema podacima Eurostata, obnovljivi izvori energije činili su 45,5 posto ukupne proizvodnje električne energije u Evropskoj uniji tokom prvog kvartala 2026. godine.
Najveći udio dolazi iz energije vjetra (44,9 posto proizvodnje iz obnovljivih izvora), zatim hidroelektrana (28 posto), dok solarna energija učestvuje sa 17,3 posto.
Rast proizvodnje iz obnovljivih izvora dio je evropske strategije smanjenja emisija ugljika i manje zavisnosti od fosilnih goriva.
Zašto se elektrane privremeno isključuju?
Solarne i vjetroelektrane ne proizvode električnu energiju prema potrebama tržišta, već zavise od vremenskih uslova. Kada postoji velika proizvodnja, a potrošnja nije dovoljno visoka, može doći do viška električne energije na tržištu.
U takvim situacijama veleprodajne cijene električne energije ponekad postaju veoma niske ili čak negativne. To znači da proizvođači moraju plaćati kako bi isporučili energiju u mrežu, zbog čega pojedini operateri privremeno smanjuju ili obustavljaju proizvodnju.
Ovakva praksa naziva se komercijalno ograničavanje proizvodnje i razlikuje se od tehničkih isključenja koja nastaju zbog sigurnosti mreže ili nepovoljnih vremenskih uslova.
Njemačka bilježi rast ograničavanja proizvodnje
Analiza kompanije Montel pokazuje da je u Njemačkoj komercijalno ograničavanje proizvodnje poraslo za oko 20 posto u prvoj polovini 2026. godine, sa 1.216 GWh na 1.463 GWh.
Istovremeno je broj sati s negativnim cijenama električne energije bio manji nego godinu ranije, što ukazuje da se danas isključuje veći proizvodni kapacitet nego ranije u sličnim tržišnim uslovima.
Jedan od razloga je njemački zakon Solarspitzengesetz, koji je stupio na snagu 2025. godine. Prema tom zakonu, nova solarna postrojenja gube pravo na određene subvencije kada veleprodajna cijena električne energije postane negativna.
Analitičar Jean-Paul Harreman smatra da je ovaj sistem stvorio snažniji finansijski motiv proizvođačima da privremeno zaustave proizvodnju umjesto da proizvode električnu energiju uz finansijski gubitak.
Druge evropske zemlje bilježe drugačiji trend
Dok Njemačka bilježi rast ograničavanja proizvodnje, više evropskih država zabilježilo je suprotan razvoj događaja.
Francuska je smanjila komercijalno ograničavanje proizvodnje za oko 32 posto u odnosu na prošlu godinu, uprkos većem broju sati s negativnim cijenama električne energije.
Najveći pad zabilježen je u Finskoj, gdje je ograničavanje proizvodnje smanjeno za gotovo 90 posto. Analitičari navode da su promjene hidroloških uslova i više veleprodajne cijene električne energije smanjile višak proizvodnje.
Pad je zabilježen i u Nizozemskoj, Belgiji, Švicarskoj i Poljskoj.
Potrebna veća ulaganja u skladištenje energije
Stručnjaci smatraju da će razvoj baterijskih sistema imati ključnu ulogu u efikasnijem korištenju energije proizvedene iz sunca i vjetra.
Sistemi za skladištenje energije omogućavaju da se višak električne energije proizveden tokom perioda velike proizvodnje sačuva i iskoristi kasnije, kada potražnja poraste.
Osim baterija, važnu ulogu imaju i pametna brojila te fleksibilne tarife koje potrošače podstiču da koriste električnu energiju u periodima kada je njena proizvodnja najveća.
Takav pristup može pomoći u smanjenju negativnih cijena električne energije i boljem iskorištavanju obnovljivih izvora.
Zaključak
Rast proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora donosi nove izazove za evropske elektroenergetske sisteme. Primjer Njemačke pokazuje da uspješna energetska tranzicija ne zavisi samo od broja solarnih panela i vjetroelektrana, već i od tržišnih pravila, sistema skladištenja energije i modernizacije elektroenergetske mreže.
Prema dostupnim analizama, daljnja ulaganja u baterijske sisteme, fleksibilnu potrošnju i pametnu infrastrukturu mogla bi smanjiti potrebu za ograničavanjem proizvodnje i omogućiti efikasnije korištenje energije iz obnovljivih izvora.
Izvori: Euronews, Montel, Eurostat i IRENA.
