Nakon eskalacije rata na Bliskom istoku i naglog rasta cijena nafte na svjetskom tržištu, građani Bosne i Hercegovine suočavaju se s novim valom poskupljenja. Uprkos sve težoj borbi stanovništva za podmirivanje osnovnih životnih troškova, vlasti još ne poduzimaju konkretne mjere kojima bi ublažile posljedice krize.
Ukidanje akciza ostalo zaglavljeno u proceduri
Smanjenje ili privremeno ukidanje akciza na gorivo predstavljalo bi jednu od najkonkretnijih mjera pomoći građanima i privredi. Međutim, inicijativa koja bi omogućila takvu intervenciju ostala je zaglavljena u parlamentarnoj proceduri.
Trenutna stopa inflacije od 6,8 posto ne pokazuje u potpunosti težinu udara na kućne budžete stanovnika BiH. Akumulirana poskupljenja u posljednjih pet godina dovela su do rasta cijena hrane za više od 60 posto, dok su ostali mjesečni troškovi povećani za više od 35 posto.
Stručnjak za energetiku Almir Bečarević upozorava da je cijena plina na nizozemskom TTF-u, najvažnijoj referentnoj tački za određivanje cijene plina u Evropi, dostigla skoro 63 eura po megavatsatu. To je najviši nivo od januara 2023. godine.
– Posebno zabrinjava činjenica da su evropska gasna skladišta nedovoljno popunjena, dok se njihovo punjenje odvija po najvišim cijenama u posljednje tri godine. Osim rizika od nestašice gasa tokom zime, ovakva situacija dodatno će izvršiti pritisak na rast cijena gasa u Evropi. Istovremeno raste i cijena barela nafte, koja je već iznad 98 američkih dolara, što izaziva novi rast cijena derivata. Posljedice ćemo svakako osjetiti, jer i gas i nafta utječu na rast svih drugih cijena – objašnjava Bečarević.
„Inflacija svakodnevno jede naše živote“
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović navodi da se s posljedicama rasta cijena goriva suočava cijeli svijet. U Bosni i Hercegovini, kaže, riječ je o puzajućoj inflaciji, jer rast cijena energenata i transporta gotovo svima daje opravdanje da povećaju cijene svojih proizvoda i usluga.
– Kada dođe do pada cijena energenata, visoke cijene proizvoda ostaju na istom nivou. Inflacija svaki dan jede naše živote, a građani pri tome ne mogu učiniti ništa osim da troše manje. Država treba ovlastiti Vijeće ministara da privremeno obustavi naplatu akciza na gorivo. Taj prijedlog u Domu naroda nije usvojen zato što predstavnici SNSD-a i HDZ-a nisu došli na sjednicu. Očigledno im je stalo da se kasa UIO BiH značajno puni, dok ih problemi građana ne interesuju – tvrdi Pavlović.
Vlastima inflacija puni budžete
Profesor na Internacionalnom univerzitetu Burch Sanel Halilbegović ocjenjuje da vlasti ne poduzimaju gotovo ništa kako bi zaštitile životni standard stanovništva.
– Jednostavno ne znaju šta da urade, a nemaju nikakav impuls od onih koji su ih izabrali. Nema ozbiljnog negodovanja, osim onoga što objave mediji, a to nije dovoljno. Na kraju, ovakva inflacija odgovara svakoj vladi. Svaka vlada se pretvara da pokušava držati inflaciju pod kontrolom, a u stvarnosti je želi jer tako devalvira postojeći dug i dodatno puni svoju kasu. Bojim se da pomoć očekujemo od nekoga ko je ne želi pružiti. Bez glasnog krika iz mase ništa se neće promijeniti nabolje – ističe Halilbegović.
Građani i privreda plaćaju najveći teret
Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović pozvao je delegate Doma naroda da na dnevni red uvrste prijedlog izmjena Zakona o akcizama.
Tim izmjenama Vijeće ministara BiH dobilo bi ovlasti da, u slučaju velikih poremećaja na tržištu, privremeno smanji ili potpuno ukine akcize na gorivo. Takva odluka trebala bi dovesti i do smanjenja maloprodajnih cijena goriva.
– Cijene goriva ponovo rastu, a građani i privreda ponovo plaćaju najveći teret. Zakon omogućava da se upravo u ovakvim slučajevima velikih poremećaja na tržištu privremeno smanje ili ukinu akcize na gorivo. Predstavnički dom je ovaj zakon usvojio. Vrijeme je da i Dom naroda uradi svoj dio posla. Ljudi očekuju rješenja, a ne odgađanja i obmane kojima su do sada svjedočili, prvenstveno od SNSD-a, koji koči usvajanje ovog zakona – poručio je Magazinović.