Radnik iz Banjaluke, zaposlen u djelatnosti ostalog novčanog poslovanja, odnosno posredovanja, ostvario je neto mjesečno primanje od čak 288.412 KM.
To je najveće pojedinačno neto primanje prijavljeno u Republici Srpskoj tokom prvih šest mjeseci ove godine, potvrđeno je za „Nezavisne novine“ iz Poreske uprave Republike Srpske.
Koliko je riječ o neuobičajeno visokom iznosu pokazuje poređenje s prosječnom platom u RS-u, koja je u junu iznosila 1.682 KM. Ovom radniku je, dakle, za jedan mjesec isplaćen iznos koji odgovara približno 171 prosječnoj mjesečnoj plati.
Pet najvećih primanja isplaćeno u Banjaluci
Svih pet najvećih pojedinačnih neto primanja zabilježenih u prvoj polovini godine isplaćeno je radnicima iz Banjaluke.
Na drugom mjestu nalazi se radnik zaposlen u uslužnim djelatnostima iz oblasti informacionih tehnologija, kojem je za jedan mjesec isplaćeno 225.168 KM.
Treće najveće primanje ostvario je Banjalučanin zaposlen u oblasti ostalih ličnih uslužnih djelatnosti. Njegovo prijavljeno neto primanje iznosilo je 151.314 KM.
Na četvrtoj poziciji je radnik iz djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup, odnosno lizinga ostalih mašina, kojem je isplaćeno 148.734 KM.
Peto mjesto pripalo je još jednom zaposleniku iz oblasti ostalog novčanog poslovanja i posredovanja. Njegovo pojedinačno mjesečno neto primanje iznosilo je 122.413 KM.
Iz Poreske uprave naglasili su da se svi navedeni iznosi odnose na pojedinačna mjesečna neto primanja prijavljena u Republici Srpskoj tokom prvih šest mjeseci godine.
Ekonomista smatra da je riječ o izuzetnim slučajevima
Ekonomista Milenko Stanić ocijenio je da bi se tako visok nivo primanja mogao opravdati jedino velikim naučnim ili tehnološkim otkrićima.
„Mi takva otkrića nemamo, niti su registrovana, niti zaštićena“, kazao je Stanić za „Nezavisne novine“.
Prema njegovom mišljenju, ovako visoke isplate mogu biti povezane s izvlačenjem novca po osnovu dobiti. Naveo je da stopa poreza na dobit od deset posto omogućava pojedinim poslodavcima da novac isplaćuju kroz dobit i dividende umjesto kroz redovne plate, na koje porezi i doprinosi ukupno iznose približno 38 posto.
„Ovo je vjerovatno splet više faktora. Na jednoj strani pretpostavljam da se radi o isplatama po osnovu dividende, dok je na drugoj strani vjerovatno riječ o manjim organizacijama i preduzećima koji su došli do određenih poslovnih aranžmana“, rekao je Stanić.
Dodao je da takvi poslovi, prema njegovoj procjeni, mogu biti povezani s državnim organizacijama i institucijama, ali i aktivnostima u sivoj zoni, u kojima se za poslove manje vrijednosti ostvaruju znatno veće naknade. Riječ je o njegovim pretpostavkama, a ne o zvanično utvrđenim nepravilnostima u konkretnim slučajevima.
Stanić smatra da se iznosi ovog nivoa ne mogu ostvariti uobičajenim radom i redovnim poslovanjem. Kao mogući izuzetak spomenuo je pojedine specifične industrije, poput kladioničarske, ali je ocijenio da takva primanja u normalnim tržišnim okolnostima nisu realna.
Pozvao na drugačiju poresku regulaciju
Govoreći o razlici između prosječne plate od približno 1.600 KM i pojedinačnog primanja od skoro 300.000 KM, Stanić je kazao da poreski sistem mora sadržavati mehanizme koji bi regulisali takve anomalije.
Podsjetio je da se u mnogim državama primanja koja znatno odstupaju od prosjeka dodatno oporezuju. Prema progresivnom sistemu, rastom prihoda povećava se i poreska stopa.
U Republici Srpskoj, kako je naveo, takav sistem ne postoji, pa se isti princip oporezivanja primjenjuje i na prosječne plate i na izuzetno visoka primanja.
„Problem je u reakciji državnih organa, koji trebaju uspostaviti poreski sistem kojim se ovakve pojave neće dozvoljavati. Ovakve anomalije mogu biti povezane i s drugim problemima, poput različitih ograničenja“, kazao je Stanić.
Zaključio je da ovako visoke isplate nisu uobičajene ni u razvijenim tržišnim ekonomijama. Posebno bi, prema njegovom mišljenju, bilo problematično ukoliko se radi o redovnim mjesečnim primanjima koja se ponavljaju.
„Tako visoke isplate plata sigurno nisu povezane samo s radom i rezultatima rada u tim preduzećima“, zaključio je Stanić.
