Nova američka politika prema Bosni i Hercegovini sve više se povezuje s energetskim projektima, infrastrukturom i promjenama u odnosu Washingtona prema političkim akterima u BiH. Američki novinar Charles Kennedy u analizi objavljenoj na energetskom portalu Oilprice posebno se bavi odnosom prema Miloradu Dodiku, projektom Južne interkonekcije i kompanijom AAFS Infrastructure and Energy.
Kennedy u svojoj analizi iznosi tezu da se američki strateški interesi u Bosni i Hercegovini sve više prepliću s energetskim i poslovnim projektima.
U središtu njegove analize nalazi se Južna interkonekcija, planirani gasovod koji bi trebao povezati Bosnu i Hercegovinu s gasnim sistemom Hrvatske, čime bi zemlji bio omogućen pristup alternativnim izvorima gasa, uključujući LNG koji u Evropu stiže preko terminala na Krku.
AAFS dobio ključnu ulogu u projektu
Kompanija AAFS Infrastructure and Energy posljednjih mjeseci našla se u centru pažnje zbog svoje uloge u projektu Južne interkonekcije.
Izmjenama zakona kompanija AAFS Infrastructure and Energy d.o.o. određena je kao investitor projekta. Predstavnici kompanije su u aprilu ove godine razgovarali i s članovima Predsjedništva BiH, zajedno s otpravnikom poslova Ambasade SAD-a u BiH Johnom Ginkelom.
Na sastanku je Južna interkonekcija predstavljena kao strateški projekat koji bi mogao doprinijeti energetskoj diversifikaciji, sigurnosti snabdijevanja i povezivanju BiH s evropskim energetskim tržištem.
Projekt je važan i iz geopolitičkog ugla jer bi mogao smanjiti zavisnost Bosne i Hercegovine od ruskog gasa.
Veze s Trumpovim krugom izazvale pažnju
Posebnu pažnju izazivaju ljudi povezani s AAFS-om i njihove veze s američkim političkim krugovima.
U javnosti su se pojavile tvrdnje o vezama kompanije s ljudima bliskim Donaldu Trumpu, uključujući Jesseja Binnalla i Joea Flynna.
Zbog toga su pojedini mediji i analitičari počeli postavljati pitanje da li se energetski projekti u BiH mogu posmatrati odvojeno od šire američke političke strategije prema Balkanu.
Ipak, važno je naglasiti da je AAFS javno odbacio tvrdnje o političkoj povezanosti kompanije s Miloradom Dodikom ili Michaelom Flynnom. U pismu Vladi Federacije BiH kompanija je navela da je fokusirana na ekonomske projekte, energetsku sigurnost i infrastrukturne investicije.
Šta Kennedy tvrdi o Dodiku?
Kennedy u svojoj analizi posebnu pažnju posvećuje Miloradu Dodiku i promjenama u američkom pristupu političkoj krizi u BiH.
Njegova interpretacija jeste da Washington pokušava redefinirati raniji pristup Bosni i Hercegovini i da bi energetski i poslovni interesi mogli imati sve značajniju ulogu u američkoj politici prema zemlji.
Međutim, to je zaključak i politička analiza autora, a ne potvrđena odluka američke administracije.
Zbog toga njegove tvrdnje treba posmatrati u kontekstu šire rasprave o tome kako se mijenja američka politika prema Balkanu.
Južna interkonekcija kao strateški projekat
Južna interkonekcija nije samo komercijalni projekat.
Gasovod bi trebao povezati energetski sistem BiH s Hrvatskom i omogućiti pristup drugim izvorima gasa. Hrvatska i BiH su u aprilu potpisale sporazum o izgradnji gasovoda, a projekt se povezuje i s LNG terminalom na Krku.
Istovremeno, projekat je izazvao političke i institucionalne rasprave u BiH i reakcije iz Evropske unije, posebno zbog pitanja načina izbora investitora i usklađenosti projekta s evropskim pravilima.
The Guardian je ranije pisao da je izbor AAFS-a izazvao zabrinutost u dijelu evropskih krugova upravo zbog načina na koji je kompanija dobila ključnu ulogu u projektu.
Geopolitika i biznis sve više se prepliću
Upravo je to i glavna tema Kennedyjeve analize.
Prema njegovom viđenju, buduća američka politika prema BiH mogla bi istovremeno uključivati sigurnosne, političke i ekonomske interese.
Južna interkonekcija u tom kontekstu ima dvostruku važnost. S jedne strane predstavlja infrastrukturu koja bi trebala pomoći energetskoj diversifikaciji BiH, dok s druge otvara prostor za značajnu američku investiciju i dugoročnije prisustvo SAD-a u energetskom sektoru zemlje.
Ostaje, međutim, otvoreno pitanje koliko će se ta ekonomska saradnja odraziti na širu američku politiku prema političkoj situaciji u BiH.
Kennedyjeva analiza tako otvara pitanje koje će u narednom periodu vjerovatno biti sve važnije: da li će nova američka strategija prema BiH biti prvenstveno geopolitička, energetska ili kombinacija političkih i poslovnih interesa?
