Hrvatska eurozastupnica Željana Zovko smatra da bi formiranje posebne hrvatske izborne jedinice u Bosni i Hercegovini moglo predstavljati rješenje za pitanje političke ravnopravnosti Hrvata u izbornom procesu. Kao primjer navela je Belgiju, gdje se političko predstavljanje dijelom povezuje s jezičkim zajednicama.
Zovko je o izbornoj reformi govorila u intervjuu za RTV HB, pri čemu je ocijenila da model hrvatske izborne jedinice ne bi bio nepoznat evropskoj praksi.
Prema njenom objašnjenju, Belgija ima sistem u kojem birači, zavisno od područja, glasaju za kandidatske liste povezane s jednom od jezičnih zajednica – nizozemskom, francuskom ili njemačkom.
„Mi to imamo i u Belgiji, gdje vi imate glasanje po izboru za koju listu, na kojem jeziku vi smatrate da ste dio te grupe. Mi znamo da bi to bilo najelegantnije rješenje“, kazala je Zovko.
Hrvatska izborna jedinica ponovo u fokusu
Pitanje izborne reforme u BiH ponovo je aktuelizirano nakon izjava hrvatskih zvaničnika o potrebi izmjena Izbornog zakona i ograničenih ustavnih promjena.
Hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman ranije je poručio da će Hrvatska, zajedno s partnerima iz Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, nastaviti razgovore o ovoj temi.
Kao jedan od ciljeva navodi se osiguravanje mogućnosti da Hrvati u BiH biraju vlastite političke predstavnike, bez mogućnosti da budu preglasani brojnijim biračkim tijelom.
Grlić Radman podržao je ideju hrvatske izborne jedinice, koja je prethodno dobila podršku i kroz Rezoluciju Hrvatskog sabora.
Zovko kritizirala reakcije na prijedlog
Rezolucija i prijedlozi o izbornoj reformi izazvali su brojne reakcije u Bosni i Hercegovini.
Zovko je rekla da je iznenađena oštrinom pojedinih reakcija na izjave hrvatskog ministra.
Ona smatra da se u raspravi mora uzeti u obzir pitanje političke ravnopravnosti Hrvata u BiH.
„Virtuelna izborna jedinica jedini je način da bi se moglo spojiti građansko i etničko“, rekla je Zovko.
Odbacila je stav prema kojem bi za Bosnu i Hercegovinu jedino rješenje bilo uvođenje modela „jedan čovjek, jedan glas“.
Kao primjere iz kojih bi BiH, prema njenom mišljenju, mogla crpiti određena iskustva, navela je Njemačku, Belgiju i Južni Tirol. Istakla je da federalni i decentralizirani modeli mogu omogućiti zaštitu kulturnih i jezičnih prava različitih zajednica.
Izvor: RTV HB / Vijesti.ba