Rasprava o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i budućem uređenju zemlje ponovo je izazvala oštre političke reakcije. Nakon izjava hrvatskog ministra vanjskih i evropskih poslova Gordana Grlića Radmana, uslijedile su kritike pojedinih bh. političara, dok je eurozastupnica Željana Zovko stala u odbranu stavova hrvatske strane.
Grlić Radman je u svojim istupima govorio o političkoj ravnopravnosti Hrvata u BiH, što je izazvalo reakcije dijela političke scene u Bosni i Hercegovini.
Među onima koji su odgovorili bili su član Predsjedništva BiH Željko Komšić, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, član Predsjedništva Denis Bećirović i kandidat za člana Predsjedništva Slaven Kovačević.
Komšić je govorio o potrebi uređenja BiH prema građanskom modelu, odnosno sistemu u kojem bi pojedinac bio u središtu ustavnog i političkog poretka.
„Po meni je najjednostavnije izaći i primijeniti modele koji su već testirani i postoje u demokratskim državama, pogotovo u zemljama zapadne Europe“, kazao je Komšić.
Njegove stavove kritički je predstavio medij koji je objavio prilog o ovoj temi, povlačeći paralelu između Komšićevih riječi i ranijih izjava Slobodana Miloševića o građanskom modelu države.
Konaković i Bećirović protiv formiranja monoetničkih izbornih jedinica
Elmedin Konaković poručio je da u BiH ne treba formirati nove izborne jedinice, ističući potrebu za ravnopravnošću svih naroda i Ostalih te provođenjem presuda međunarodnih sudova.
Denis Bećirović je ocijenio da je neprihvatljivo miješanje zvaničnika susjednih država u unutrašnja pitanja BiH. Istovremeno je naglasio da se političke snage koje zagovaraju evropsku i demokratsku BiH protive formiranju monoetničkih izbornih jedinica.
Slaven Kovačević također je govorio o različitim modelima državnog uređenja, navodeći da unitarno uređenje samo po sebi nema etnički predznak.
Zovko: Hrvatska ima pravo govoriti o položaju Hrvata u BiH
Na reakcije iz Sarajeva odgovorila je Željana Zovko, eurozastupnica iz Hrvatske.
Ona je ocijenila da se hrvatskim zvaničnicima zamjera kada govore o položaju Hrvata u BiH, iako Hrvatska, kako je navela, istovremeno podržava evropski put Bosne i Hercegovine.
„Dobrodošao je kad treba otvarati vrata za pregovore u Europsku uniju, dobrodošao je kad se treba dobiti kandidatura“, kazala je Zovko, govoreći o odnosu BiH prema Hrvatskoj.
Prema njenim riječima, pitanje političke ravnopravnosti Hrvata u BiH neće nestati zbog političkih reakcija i o njemu će se nastaviti razgovarati i u evropskim i američkim političkim centrima.
Zovko je pritom ponovila stav da se pitanje izbora političkih predstavnika Hrvata u BiH mora riješiti kroz politički dogovor i promjene koje će, prema njenom mišljenju, osigurati ravnopravnost konstitutivnih naroda.
Rasprava tako ponovo otvara jedno od dugotrajnih političkih pitanja u BiH — odnos između građanskog koncepta uređenja države i principa konstitutivnosti naroda.
