Iako se Coca-Cola prodaje u gotovo svim dijelovima svijeta, brojne države i poduzetnici tokom godina razvili su vlastite varijante kole. Ovi brendovi nastoje se izdvojiti domaćim sastojcima, prepoznatljivim okusima i snažnim lokalnim identitetom.
Priča o najpoznatijem gaziranom piću počela je 8. maja 1886. godine, kada je američki farmaceut John Stith Pemberton napravio formulu napitka koji će kasnije postati Coca-Cola.
Od tada je ovaj brend prerastao u globalni simbol industrije bezalkoholnih pića. Ipak, na pojedinim tržištima pojavile su se domaće alternative koje su uspjele steći veliku popularnost i izgraditi krug vjernih potrošača.
Kofola je nastala kao odgovor Zapadu
Među najpoznatijim evropskim alternativama Coca-Coli nalazi se češka Kofola, nastala tokom Hladnog rata u tadašnjoj Čehoslovačkoj.
Piće je razvijeno prema državnom zadatku kako bi domaća industrija ponudila vlastiti odgovor na kole koje su dolazile s kapitalističkog Zapada.
Kofola se proizvodi od tajne kombinacije 14 biljnih i voćnih ekstrakata. Prema podacima proizvođača, sadrži 30 posto manje šećera od Coca-Cole i nema fosfornu kiselinu.
Brend svoju posebnost i emotivnu povezanost s potrošačima naglašava sloganom: „Ljubav je u DNK Kofole“.
Cockta je nastala u nekadašnjoj Jugoslaviji
Sličnu historiju ima Cockta, jedno od najpoznatijih bezalkoholnih pića s prostora bivše Jugoslavije.
Osmislio ju je 1952. godine Emerik Zelinka, profesor hemije na Univerzitetu u Ljubljani. Cockta je razvijena kao domaća alternativa tada sve popularnijim napicima na bazi kole.
Prepoznatljiva je po kombinaciji 11 biljaka i začina, a za razliku od mnogih sličnih pića ne sadrži kofein.
Cockta se danas prodaje u 18 država, među kojima su i Sjedinjene Američke Države, što pokazuje da je ovaj regionalni brend uspio pronaći kupce i izvan tržišta na kojem je nastao.
Lokalne kole proizvode se širom svijeta
CNN među zanimljivim alternativama Coca-Coli iz različitih dijelova svijeta izdvaja nigerijsku Ojaja Colu, argentinsku Cunnington Colu i japansku Toba Toba Colu.
Na ovoj listi nalaze se i kanadski Brio Chinotto, australski Bobby te britanska Salaam Cola.
Pojedini proizvođači naglasak stavljaju na lokalne sastojke i okuse karakteristične za zemlju porijekla. Drugi se pokušavaju izdvojiti manjim udjelom šećera i kalorija te formulama prilagođenim potrošačima koji obraćaju više pažnje na sastav pića.
Iako većina ovih brendova ne može konkurisati Coca-Coli prema globalnoj prodaji i prepoznatljivosti, na domaćim tržištima postali su važan dio kulture i stekli status autentične lokalne alternative.