Fajtovci kod Sanskog Mosta danas su bili mjesto sjećanja na generala Mehmeda Alagića, jednog od najpoznatijih komandanata Armije Republike Bosne i Hercegovine. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović posjetio je rodno mjesto generala Alagića i odao počast njemu i njegovim saborcima.
Bećirović je položio cvijeće ispred turbeta generala Alagića i proučio Fatihu. Tokom posjete obišao je i prostorije u kojima se priprema muzej i spomen-soba posvećena životu i djelu nekadašnjeg komandanta.
Posjeta Fajtovcima tako nije bila samo protokolarno odavanje počasti. Ona je otvorila i pitanje načina na koji se danas čuva sjećanje na ljude i događaje iz perioda odbrane Bosne i Hercegovine.
Ko je bio Mehmed Alagić?
Mehmed Alagić rođen je 8. jula 1947. godine u Fajtovcima kod Sanskog Mosta. Prije rata završio je vojno obrazovanje i služio kao oficir Jugoslavenske narodne armije.
Nakon uključivanja u odbranu Bosne i Hercegovine, Alagić je obavljao neke od najodgovornijih komandnih dužnosti u Armiji RBiH. Za komandanta Trećeg korpusa imenovan je 1993. godine, a početkom 1994. godine preuzeo je komandu nad novoformiranim Sedmim korpusom.
Upravo će Sedmi korpus pod njegovim vodstvom imati važnu ulogu u nizu operacija tokom završnih godina rata.
Vlašić, Kupres, Donji Vakuf i Sanski Most
Ime Mehmeda Alagića posebno je povezano s operacijama koje su dovele do oslobađanja značajnih područja u srednjoj Bosni i Bosanskoj Krajini.
Među najpoznatijim operacijama izdvaja se oslobađanje Vlašića, a izvori o njegovom ratnom putu navode i Kupres, Donji Vakuf te Sanski Most. U oktobru 1995. godine jedinice 5. i 7. korpusa Armije RBiH ušle su u Sanski Most.
Za svoj doprinos tokom rata Alagić je dobio značajna ratna priznanja. Među njima su Zlatni ljiljan i Orden Zlatnog grba s mačevima, koji mu je dodijeljen 1997. godine.
Njegova vojna karijera zato predstavlja važan dio historije Armije Republike Bosne i Hercegovine, ali i ratne historije krajeva s kojima je bio povezan.
Od vojnog komandanta do načelnika Sanskog Mosta
Alagićev život nije završio njegovim povlačenjem iz vojne službe. Nakon rata izabran je za načelnika Sanskog Mosta, gdje se uključio u obnovu i povratak stanovništva.
Ovaj dio njegovog životnog puta često ostaje u sjeni ratnih operacija, iako pokazuje da je njegova javna uloga nastavila postojati i nakon završetka rata. Alagić je na čelu Sanskog Mosta djelovao u periodu kada su se lokalne zajednice suočavale s posljedicama rata, obnovom infrastrukture i povratkom raseljenih stanovnika.
General Mehmed Alagić preminuo je 7. marta 2003. godine. Sahranjen je u rodnim Fajtovcima, gdje se danas nalazi njegovo turbe.
Zašto je važan muzej u Fajtovcima?
Najavljena muzejska postavka i spomen-soba u Fajtovcima mogu imati posebnu vrijednost upravo zato što bi na jednom mjestu trebale sačuvati uspomenu na Alagićev život i njegovo djelovanje.
Za lokalnu zajednicu takav prostor može biti mjesto na kojem će mlađe generacije imati priliku upoznati se s historijom svog kraja kroz dokumente, fotografije, predmete i svjedočenja.
Očuvanje historijske građe posebno je važno kod događaja koji su još uvijek dio živog sjećanja stanovništva. Muzej ili spomen-soba ne trebaju biti samo mjesto podsjećanja, već i prostor u kojem se prošlost može dokumentovati i proučavati.
Bećirović: Alagićevo djelo treba trajno čuvati
Tokom posjete Fajtovcima, Bećirović je istakao da je Alagić tokom rata ostavio dubok trag u odbrani Bosne i Hercegovine, posebno na području srednje Bosne i Bosanske Krajine.
Poruka o potrebi očuvanja njegovog naslijeđa uklapa se i u širu temu kulture sjećanja na period 1992–1995. godine. Bećirović je i ranije u svojim javnim obraćanjima naglašavao važnost čuvanja historijske istine i sjećanja na ljude koji su učestvovali u odbrani Bosne i Hercegovine.
Fajtovci su zbog toga više od mjesta u kojem je general Alagić rođen i gdje je ukopan. Za njegove saborce, porodicu, prijatelje i dio javnosti, ovo mjesto predstavlja važnu tačku sjećanja na jednu od ključnih ličnosti ratne historije Bosne i Hercegovine.
Posjeta Denisa Bećirovića ponovo je skrenula pažnju na potrebu da se život i djelo Mehmeda Alagića dokumentuju i sačuvaju. Planirani muzej i spomen-soba mogli bi u budućnosti imati važnu ulogu u tome da dokumenti, fotografije i svjedočenja o njegovom životu budu dostupni i generacijama koje nisu doživjele ratne godine.
