Iako su prve videoigre postale dio svakodnevnog života prije gotovo šest decenija, zabrinutost roditelja zbog njihovog utjecaja na djecu nije nestala. Novo istraživanje neprofitne organizacije Games for Change pokazuje da roditelji u 2026. godini imaju gotovo iste strahove kao i roditelji sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
Direktorica istraživanja Rachel Kowert u studiji pod nazivom “Raising Good Gamers: What Families Need to Know About Video Games and Well-Being”, objavljenoj u julu ove godine, analizirala je gotovo 200.000 medijskih članaka i objava na društvenim mrežama iz 15 zemalja i na sedam jezika. Analiza je pokazala da negativni stavovi o videoigrama na društvenim mrežama znatno nadmašuju pozitivne. Oko 34 posto objava ima negativan ton, dok je svega šest posto pozitivno.
Prema rezultatima istraživanja, najveći strahovi roditelja odnose se na prekomjerno vrijeme koje djeca provode pred ekranima, moguću ovisnost o videoigrama te izloženost nasilnom ili sadržaju koji nije primjeren njihovom uzrastu. Međutim, Kowert ističe da su mnoge od tih zabrinutosti zasnovane na uvriježenim pretpostavkama koje nisu u potpunosti potvrđene naučnim istraživanjima.
Kako navodi, najzanimljivije je to što roditelji danas imaju gotovo identične brige kao i prije 50 godina. Smatra da to pokazuje kako istraživačka zajednica nije dovoljno uspješno prenijela naučne spoznaje roditeljima o tome šta videoigre zaista predstavljaju i kakav utjecaj mogu imati na djecu.
Kowert objašnjava da je kroz historiju gotovo svaki novi oblik zabave izazivao određeni strah, bilo da su u pitanju knjige, filmovi ili televizija. Ipak, smatra da se videoigre razlikuju od ostalih medija jer su interaktivne i zato često postaju predmet rasprava. Dodaje da se nakon mnogih nasilnih događaja u medijima često ističe da je počinilac igrao videoigre, iako naučna istraživanja nisu potvrdila jasnu uzročno-posljedičnu vezu između igranja videoigara i nasilnog ponašanja. Prema njenim riječima, iako su se posljednjih godina pojavile zabrinutosti zbog društvenih mreža, one nisu zamijenile rasprave o videoigrama koje traju već više od pola stoljeća.
Istraživanje je također pokazalo da gotovo 60 posto djece želi češće igrati videoigre zajedno sa svojim roditeljima. Upravo zbog toga autori studije preporučuju roditeljima da pokažu više interesa za igre koje njihova djeca igraju, da povremeno igraju zajedno s njima, razgovaraju o sadržaju igara i zajednički postavljaju jasna pravila o vremenu provedenom u igranju. Smatraju da otvorena komunikacija može doprinijeti zdravijem odnosu djece prema digitalnoj zabavi.
Glavna operativna direktorica organizacije Games for Change Arana Shapiro smatra da je mnogo korisnije djecu od ranije učiti odgovornom korištenju videoigara nego pokušavati u potpunosti izbjeći kontakt s njima. Prema njenim riječima, ako roditelji pretpostave da će njihovo dijete prije ili kasnije igrati videoigre, tada je važno postaviti zdrave temelje koji će pomoći djeci da razviju odgovorne navike tokom odrastanja.
Organizacija Games for Change ranije ove godine pokrenula je pilot-projekt pod nazivom “Raising Good Gamers”, u okviru kojeg su održane radionice za roditelje. Tokom radionica porodice su zajedno kreirale pravila korištenja videoigara, pri čemu su i djeca aktivno učestvovala u donošenju odluka. Po završetku programa čak 82 posto učesnika izjavilo je da se osjeća sigurnije i spremnije razgovarati sa svojom djecom o videoigrama.
Od septembra će ove radionice biti dostupne većem broju porodica kroz događaje u lokalnim zajednicama u Sjedinjenim Američkim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu, kao i putem online webinara. Organizatori naglašavaju da njihov cilj nije roditeljima ponuditi spisak dobrih ili loših videoigara, već ih naučiti kako da vode otvoren razgovor sa svojom djecom, razumiju njihove interese i zajedno izgrade zdrave digitalne navike koje će koristiti cijeloj porodici.
Izvor: Variety