U Jadranskom moru posljednjih godina bilježi se sve veći broj invazivnih vrsta riba koje mogu ugroziti domaći morski ekosistem. Među njima je i srebrnopruga napuhača, riba koja u sebi sadrži jedan od najjačih prirodnih otrova poznatih nauci.
Na porast broja invazivnih riba koje se šire Jadranom upozorio je doktor nauka iz područja morskih istraživanja Milan Čanković, navodeći da ove vrste uglavnom dolaze iz Crvenog mora preko Sueskog kanala.
Zašto su invazivne vrste problem?
Invazivne vrste predstavljaju prijetnju jer se brzo prilagođavaju novom okruženju, brzo razmnožavaju i često nemaju prirodne neprijatelje. Zbog toga mogu potisnuti domaće vrste, narušiti ravnotežu ekosistema i prouzrokovati štetu ribarstvu i privredi.
Klimatske promjene i rast temperature mora dodatno pogoduju širenju pojedinih toploljubivih vrsta prema sjevernijim područjima, uključujući Jadran.
Srebrnopruga napuhača krije opasan otrov
Srebrnopruga napuhača pripada porodici napuhača, a njen otrov je tetrodotoksin – snažan neurotoksin koji blokira prenos nervnih impulsa u organizmu.
Prema riječima Čankovića, ovaj otrov može izazvati paralizu mišića, uključujući i mišiće odgovorne za disanje, što u težim slučajevima može dovesti do smrtnog ishoda.

Posebno je opasno to što se otrov ne uništava kuhanjem, pečenjem ili drugim uobičajenim načinima pripreme hrane. Za ovu vrstu ne postoji poznat protuotrov prenosi Nacional.hr
Zašto je fugu opasan specijalitet?
U Japanu se pojedine vrste napuhača, poznate pod nazivom fugu, smatraju posebnom gastronomskom poslasticom. Međutim, priprema ove ribe dozvoljena je samo posebno obučenim i licenciranim kuharima koji prolaze višegodišnju obuku.
Nepravilno pripremljena riba može sadržavati smrtonosne količine otrova.
U Jadranu postoje i druge otrovne vrste
Osim invazivnih vrsta, u Jadranu već žive ribe koje imaju otrovne bodlje, poput morskog pauka, škarpine, raže, murine i ugora.
Posljednjih godina pojavila se i invazivna vatrenjača, koja ima otrovne bodlje, ali njen otrov nije isti kao kod napuhače. Kod uboda vatrenjače preporučuje se djelovanje toplinom, jer je njen otrov termolabilan i razgrađuje se pri visokim temperaturama.
Čanković ističe da vatrenjača nije agresivna prema ljudima i da se uglavnom može pronaći u južnim dijelovima Jadrana.
Stručnjaci upozoravaju na posljedice širenja invazivnih vrsta
Invazivne vrste mogu u ekosistemu napraviti višestruku štetu – od ugrožavanja bioraznolikosti do posljedica po privredu i zdravlje ljudi.
Njihovo širenje može biti posljedica prirodnih migracija, slučajnog unošenja putem brodova, ispuštanja balastnih voda, bijega iz uzgajališta ili drugih ljudskih aktivnosti.
Zbog toga stručnjaci apeluju na oprez i odgovorno ponašanje, posebno kada je riječ o nepoznatim vrstama riba koje se pronađu u moru.
