Količina padavina i dotoci vode imaju direktan utjecaj na proizvodnju električne energije u Bosni i Hercegovini, a velike razlike između hidrološki povoljnih i sušnih godina mogu imati značajne finansijske posljedice za elektroenergetski sektor.
Prema analizi energetskog stručnjaka i predsjednika BH K CIGRE Zijada Bajramovića, velike hidroelektrane u Bosni i Hercegovini u posljednjih osam godina prosječno su proizvodile oko 5,3 teravat-sata (TWh) električne energije godišnje.
Međutim, proizvodnja može značajno odstupati od tog prosjeka, zavisno od količine padavina, dotoka vode i stanja hidroakumulacija.
Hidrološki uslovi mijenjaju proizvodnju
Kao primjer povoljne godine u analizi se navodi 2023., kada je proizvodnja hidroelektrana dostigla oko 6,4 TWh.
To je približno 1,1 TWh više od navedenog osmogodišnjeg prosjeka.
Veća proizvodnja hidroelektrana ima direktan ekonomski značaj jer smanjuje potrebu za proizvodnjom iz skupljih izvora, a u povoljnim okolnostima može povećati i količinu električne energije dostupne za izvoz.
Službeni podaci Elektroprivrede BiH također potvrđuju da su 2023. godine hidrološki uslovi bili relativno povoljni. Hidroelektrane su tada činile 30,7% ukupne proizvodnje tog preduzeća, u odnosu na 20,2% godinu ranije.
Jedna godina može donijeti ogromnu razliku
Prema Bajramovićevoj računici, ako se dodatnih 1,1 TWh iz povoljne godine vrednuje po prosječnoj tržišnoj cijeni od 100 eura po megavat-satu, vrijednost dodatno proizvedene električne energije iznosila bi oko 110 miliona eura.
Naravno, stvarna vrijednost proizvodnje zavisi od tržišnih cijena u konkretnom periodu, kao i od toga da li je električna energija prodata na domaćem ili regionalnom tržištu.
Zbog toga ovu procjenu treba posmatrati kao ilustrativni finansijski efekat, a ne kao fiksni godišnji prihod.
Sušna godina donosi potpuno drugačiju sliku
Suprotan primjer predstavlja 2020. godina, kada je prema podacima korištenim u analizi proizvodnja hidroelektrana pala na oko 4,3 TWh.
To je približno jedan TWh manje od osmogodišnjeg prosjeka.
Takav pad proizvodnje ne znači samo manje električne energije dostupne za prodaju. Elektroenergetski sistem u tom slučaju može biti primoran povećati proizvodnju iz drugih izvora ili kupovati električnu energiju na tržištu.
Time se istovremeno povećavaju troškovi sistema i smanjuje mogućnost ostvarivanja prihoda od izvoza.
Službeni podaci potvrđuju da su nepovoljni hidrološki uslovi značajno utjecali na energetski bilans. Elektroprivreda BiH je za 2024. godinu navela da su hidrološke prilike bile izrazito nepovoljne, dok je udio hidroelektrana u ukupnoj proizvodnji pao na 23,7%, sa 30,7% godinu ranije.
Razlika može vrijediti oko 210 miliona eura
Bajramović u svojoj analizi poredi izrazito povoljnu i izrazito nepovoljnu hidrološku godinu.
Prema toj računici, razlika u proizvodnji iznosi približno 2,1 TWh.
Ako bi se cijela razlika vrednovala po cijeni od 100 eura po MWh, dobija se procijenjeni finansijski efekat od oko 210 miliona eura.
To pokazuje koliko je poslovanje hidroenergetskog sektora osjetljivo na vremenske i hidrološke prilike.
Važno je, međutim, naglasiti da tih 210 miliona eura predstavlja procjenu zasnovanu na pretpostavljenoj tržišnoj cijeni, a ne iznos stvarnog gubitka ili dobiti elektroprivrednih kompanija.
Zašto je diversifikacija sve važnija?
Velika zavisnost od hidroloških prilika otvara pitanje dugoročne stabilnosti elektroenergetskog sistema.
Bajramović zbog toga ukazuje na potrebu razvoja drugih izvora energije, prije svega solarnih i vjetroelektrana, ali i baterijskih sistema za skladištenje električne energije.
Kombinovanje različitih izvora moglo bi smanjiti rizik koji nastaje kada jedna godina donese izrazito malo padavina i dotoka vode.
Za elektroprivredna preduzeća to je važno i iz finansijskog ugla. Stabilnija proizvodnja znači veću predvidivost prihoda, dok manja potreba za uvozom električne energije može smanjiti izloženost promjenama cijena na tržištu.
Voda ostaje jedan od ključnih energetskih resursa BiH
Bosna i Hercegovina ima značajan hidroenergetski potencijal, ali proizvodnja iz hidroelektrana nije konstantna.
Dobre hidrološke godine mogu značajno povećati proizvodnju i izvozni potencijal, dok sušne godine mogu istovremeno smanjiti prihode i povećati potrebu za energijom iz drugih izvora.
Zbog toga će pitanje kako kombinovati hidroenergiju sa solarnom, vjetroenergijom i sistemima za skladištenje biti jedno od važnijih pitanja razvoja energetskog sektora BiH u narednim godinama.
