Crveno meso sadrži proteine, željezo, vitamin B12 i druge važne hranjive tvari. Međutim, njegova svakodnevna konzumacija, posebno ako je riječ o masnim ili prerađenim proizvodima, može povećati unos zasićenih masti i dugoročno utjecati na zdravlje srca.
Kako navodi Health, važni su količina, vrsta mesa i način pripreme. Umjerena konzumacija nemasnijih komada u sklopu raznovrsne prehrane predstavlja povoljniji izbor od svakodnevnog jedenja velikih količina masnog i prerađenog mesa.
Doprinosi rastu i obnovi mišića
Crveno meso bogato je visokokvalitetnim proteinima koji podržavaju izgradnju, oporavak i očuvanje mišićnog tkiva.
To može biti posebno važno za sportiste i fizički aktivne osobe kojima su proteini potrebni za oporavak nakon treninga. Odgovarajući unos proteina važan je i za starije osobe te ljude izložene riziku od pothranjenosti i gubitka mišićne mase.
Proteini učestvuju i u proizvodnji hormona i drugih važnih procesa u organizmu. Ipak, crveno meso nije jedini izvor proteina, pa se potrebne količine mogu dobiti i iz ribe, jaja, mliječnih proizvoda, mahunarki, orašastih plodova i drugih namirnica.
Može doprinijeti očuvanju kostiju
Crveno meso sadrži fosfor i magnezij, minerale koji učestvuju u izgradnji i održavanju kostiju.
Dovoljan unos proteina može pomoći pri očuvanju mišićne i koštane mase koja se prirodno smanjuje s godinama. Pojedina istraživanja povezala su veći unos proteina kod žena s nižim rizikom od osteoporoze, ali to ne znači da je isključivo meso zaslužno za takav rezultat.
Za zdravlje kostiju važni su i kalcij, vitamin D, fizička aktivnost te cjelokupan način prehrane. Biljni izvori proteina mogu predstavljati zdraviju opciju za osobe koje žele smanjiti unos zasićenih masti.
Osigurava cink i selen
Crveno meso, naročito govedina, jedan je od značajnijih izvora cinka i selena. Ovi minerali imaju važnu ulogu u normalnom funkcionisanju imunološkog sistema.
Cink učestvuje u komunikaciji imunoloških ćelija, zarastanju rana i brojnim drugim procesima. Posebno je značajan u starijoj životnoj dobi, kada odbrambeni sistem organizma može postati slabiji.
Cink i selen učestvuju i u procesima koji pomažu tijelu da kontroliše oksidativni stres i upalne reakcije. Međutim, ni prekomjeran unos selena nije poželjan, zbog čega se preporučuje raznovrsna prehrana i umjerena konzumacija mesa.
Može pomoći u sprečavanju nedostatka željeza
Anemija nastaje kada tijelo nema dovoljno zdravih crvenih krvnih ćelija ili hemoglobina, proteina koji prenosi kisik kroz organizam. Jedan od najčešćih oblika jeste anemija uzrokovana nedostatkom željeza.
Crveno meso sadrži hem-željezo, koje organizam obično lakše apsorbuje od željeza iz biljnih izvora. Zbog toga može pomoći u zadovoljavanju potreba za ovim mineralom.
Osobe koje se hrane veganski ili vegetarijanski trebaju pažljivo planirati unos željeza, ali takav način prehrane ne mora nužno dovesti do nedostatka ako je pravilno izbalansiran.
Hladne ruke i noge, umor, bljedilo i vrtoglavica mogu biti simptomi nedostatka željeza, ali i drugih zdravstvenih problema. Dijagnozu anemije potrebno je potvrditi pregledom i analizom krvi.
Važan je izvor vitamina B12
Crveno meso jedan je od najpoznatijih prehrambenih izvora vitamina B12, koji je potreban za stvaranje crvenih krvnih ćelija i normalno funkcionisanje nervnog sistema.
Nedostatak vitamina B12 može izazvati umor, glavobolju, vrtoglavicu, nedostatak zraka i neurološke tegobe. Ipak, ovaj vitamin može se dobiti i iz drugih namirnica životinjskog porijekla te obogaćenih proizvoda ili dodataka prehrani.
Svakodnevna konzumacija nosi i određene rizike
Mnoge vrste crvenog mesa imaju visok udio zasićenih masti. Njihov prekomjeran unos može povećati nivo LDL holesterola, poznatog kao „loš“ holesterol, i doprinijeti većem riziku od bolesti srca i krvnih sudova.
Posebnu pažnju treba obratiti na prerađeno meso, poput hrenovki, kobasica, salama i drugih suhomesnatih proizvoda. Istraživanja povezuju njegovu čestu konzumaciju s većim rizikom od dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i pojedinih vrsta raka.
Prerađeni proizvodi često sadrže više soli, zasićenih masti, konzervansa i drugih dodataka od svježeg mesa.
Umjerenost i raznovrsnost su najvažnije
Crveno meso ne bi trebalo biti jedini izvor proteina. Prehranu je poželjno obogatiti ribom, grahom, lećom, orašastim plodovima i drugim namirnicama koje sadrže proteine, a povoljnije djeluju na zdravlje srca.
Osobe koje jedu crveno meso trebale bi češće birati nemasnije komade, manje porcije i zdravije načine pripreme. Istovremeno je važno unositi dovoljno povrća, voća, cjelovitih žitarica i drugih izvora vlakana.
