Crna tačka kod Čačka: Šta je dovelo do smrti Ane Radović i Aleksandra Masalušića

Stručnjak za bezbjednost saobraćaja dr Vladimir Jevtić navodi da je mjesto nesreće kod Čačka crna tačka te da uzrok tragedije može biti loša putna infrastruktura, izletanje životinje ili trenutačno usporenje vozila koje smrtonosno djeluje na tijelo vozača i putnika.

Mjesto na kojem su tragično stradali Ana Radović (20) sa Zlatibora i Aleksandar Masalušić (37) označeno je kao crna tačka na putu. Snimci sa lica mjesta pokazuju da je automobil sletio s kolovoza na oštroj krivini obilježenoj duplom punom linijom, što dodatno ukazuje na opasnost ove dionice.

Stručnjak za bezbjednost saobraćaja, dr Vladimir Jevtić, objasnio je da se odgovornost u ovakvim slučajevima ne može uvijek pripisati vozaču. Naveo je da je pored neprilagođene brzine moguće i izletanje životinje na put, ali i propusti u kvalitetu same saobraćajnice. Pitanje je, kaže, da li je zaštitna ograda bila funkcionalna i da li je mogla spriječiti sletanje automobila sa kolovoza. Ističe da strategija bezbjednosti ne obuhvata samo vozača i vozilo, nego i put, ali i efikasnost službi koje bi trebale brzo reagovati. U ovom slučaju, do mjesta nesreće se, prema njegovim riječima, dolazilo čak tri dana.

Jevtić dodaje da put mora biti projektovan tako da “oprosti grešku vozača” kada se dogodi nezgoda. Ukazao je i na činjenicu da u Evropskoj uniji postoji obaveza korištenja SOS tastera u vozilima još od 2018. godine, dok u Srbiji taj sistem ne funkcioniše. Naglasio je da većina ljudi ne zna pravilno koristiti sredstva iz kompleta prve pomoći niti vatrogasne aparate, što dodatno otežava situacije u kojima minuta odlučuje život ili smrt. Prema statistici, najveći broj smrtnih ishoda dešava se u prvih dvadeset minuta nakon nesreće, a ključno je pravovremeno djelovanje i hitne pomoći i drugih službi.

Govoreći o uzrocima povreda, Jevtić objašnjava da u ovakvim situacijama ne ubija sama brzina, već trenutačno usporenje. Na oštećenjima vozila vidi se da je došlo do naglog pada brzine. Naveo je da pri padu brzine sa 60 na 0 kilometara na sat tijelo trpi silu od približno 20 gravitacija, što dovodi do pucanja unutrašnjih organa, čak i bez vidljivih povreda. Dodaje da je teško reći da li je smrt bila trenutačna, ali da je ogromno usporenje svakako ostavilo fatalne posljedice.

Ističe i važnost panik-sistema u automobilima, koji na osnovu geolokacije šalje signal i automatski obavještava hitne službe. Ljudi u stanju šoka često ne znaju šta da rade, a panika može dodatno pogoršati situaciju. Prepoznavanje opasnosti i znanje kako reagovati može značiti razliku između života i smrti.

Tragedija je okončala trodnevnu potragu za Anom Radović. Automobil u kojem su se nalazili ona i Aleksandar Masalušić pronađen je u srijedu, 26. novembra, nakon što su iz za sada nepoznatog razloga sletjeli u betonski propust kod Čačka. Prema nezvaničnim saznanjima, Ana je nakon nesreće uspjela uputiti dva poziva sa mobilnog telefona i poslati panik poziv, ali pomoć nije stigla na vrijeme.

Njen otac je rekao da je toga dana krenula na fakultet i da je porodici rekla kako ima prevoz sa Zlatibora, gdje su zajedno živjeli. Kaže da Aleksandra ne poznaje i da ne zna kako je došlo do toga da upravo on bude vozač. Naveo je da je Ana bila divno dijete i da želi samo da sazna ko je bio čovjek koji ju je vozio tog jutra.

Masalušić je, prema pisanju srbijanskih medija, bio ranije poznat policiji i imao je opsežan dosije.